Govorne teškoće su jedan od najuobičajenijih problema sa kojima se mi kao logopedi susrećemo. Govorne teškoće javljaju se u raznim oblicima uključujući mucanje, dizartriju, probleme sa glasom i artikulacione teškoće. Postoji mnogo stvari koje možete uraditi da biste poboljšali svoj govor.

 

Razlozi koji dovode do teškoća sa govorom u odraslom dobu:

 

Nezgoda i povreda

Mnoge odrasle osobe u nekoj nesreći oštete svoj mozak ili govorne mišiće.  Ponekad se posledice tih oštećenja same po sebi isprave ali čeće je slučaj da im ostaju dugoročne negativne posledice.

 

Bolest

Određene bolesti zbog degeneracije mišićnih ili moždanih ćelija mogu izazvati teškoće sa govorom. Ali i tada često postoji mnogo strategija koje možete isprobati u cilju poboljšanja komunikacije.

 

Artikulacione teškoće

„Oduvek sam imao problema sa govorom“ – neke odrasle osobe imaju teškoća sa govorom još od detinjstva ali im to nije predstavljalo problem dok nisu stigli do odraslog doba. Neki ljudi to opisuju kao „govorna mana“, „govorni problem“ ili „problem sa izgovorom“. Teškoće sa govorom koje su prisutne još od malena su jako učvršćene tako da ih ponekad može biti teško promeniti. Ukoliko promena nije moguća i ukoliko vaš logoped ne može da „reši“ problem, možda će ipak moći da pronađe neke alternativne strategije koje vam mogu pomoći.

 

Dizartrija

Ovo je motorički govorni problem uzrokovan neurološkom povredom ili oboljenjem i može pogoditi jedan ili više govornih podsistema – disanje, fonaciju, rezonanciju, prozodiju, artikulaciju. Povreda ili oboljenje govorne muskulature takođe može izazvati simptome slične dizartriji. Kada je deo mozga koji kontroliše govornu produkciju oštećen, veza između mozga i govornih mišića je pogođena. Dizartrija se može ispoljiti u različitim stepenima izraženosti u zavisnosti od lokalizacije i ozbiljnosti oštećenja mozga. Produkcija govornih glasova može biti veoma otežana a u nekim slučajevima čak i potpuno onemogućena. Usne, jezik, nepce, mišići lica i glasnice mogu biti nekoordinisani ili nepokretni. Dalje, teškoće se mogu javiti ukoliko je i disanje pogođeno obzirom da pluća obezbeđuju energiju za govor. Osoba sa dizartrijom može imati nerazgovetan, promukao, isprekidan ili nategnut govor koji je teško razumljiv ili potpuno nerazumljiv. Razumljivost dodatno može biti otežana smanjenom jačinom, promenljivom brzinom i ritmom i nepravilnom visinom. Osim traumatske povrede mozga, dizartrija može biti izazvana tumorom na mozgu, moždanim udarom, cerebralnom paralizom, dugotrajnom upotrebom određenih lekova i degenerativnim bolestima kao što je Parkinsonova bolest. Ostali pridruženi problemi uključuju teškoće sa gutanjem i kontrolom salivacije. Postoje različiti tipovi dizartrije  zavisno od predela i tipa moždanog oštećenja. Tretman dizartrije sprovodi logoped koji u njega uključuje ojačavanje ili opuštanje govorne muskulature, upotrebu kompenzatornih tehnika ili uvođenje asistivnih komunikacijskih strategija ili uređaja.

 

Disfluentnost (brzopletost ili mucanje)

Mucanje ima ogroman uticaj na život odraslih osoba koji se sa njime bore.

 

Glas

Mnogi odrasli iz različitih razloga doživljavaju probleme sa glasom. Logopedilište ima odeljak posvećen problemima sa glasom kod odraslih sa informacijama, savetima za negu glasa i idejama kako da poboljšate glas.

 

Asistivna tehnologija (AAC)

Postoji mnogo Hi-tech i low-tech uređaja za asistivnu komunikaciju koji mogu pomoći sa mnogobrojnim teškoćama komunikacije. Ukoliko imate govorni problem i teško vam je da vas drugi razumeju, možda ćete otkriti da vam asistivni uređaj može pomoći. Napretkom tehnologije dolazi do ogromnog napretka u ovoj oblasti komunikacije i komunikacijskih teškoča. Upoteba uređaja za asistivnu komunikaciju je deo filozofije Logopedilišta. Ovaj sajt je posvećen komunikaciji i okruženju totalne komunikacije. To znači da se fokusiramo na svaki modalitet koji se može upotrebiti da bi se olakšala komunikacija.

 

Opšti saveti da učinite govor razumljivijim

Postoji mnogo stvari koje možete uraditi u svakodnevnom životu da biste doprineli da budete jasniji i lakši za razumevanje.

  • Gledajte u osobu kojoj govorite
  • Izbegavajte komuniciranje u bučnom okruženju ili okruženju sa puno ometajućih faktora
  • Nemojte govoriti previše brzo
  • Gledajte napred, ne dole, dok govorite
  • Koristite gestove i izraze lica da počate svoju poruku
  • Koristite pluća i dišite iz dijafragme kada govorite da biste dali glasu više snage
  • Poštujte pravila konverzacije kao što su naizmeničnost i držanje teme razgovora
  • Ukoliko zaista imate problem da vas drugi razumeju, istražite druge oblike komunikacije kao što je pisanje vaše poruke, pevušenje ili upotreba elektronskog uređaja da govori umesto vas.

 

Ukoliko ste zabrinuti u vezi svog govora ili glasa posetite logopeda radi procene i govorne terapije.