Progresivna oboljenja – odlaganje uticaja teškoća u komunikaciji

Kada dobijemo dijagnozu progresivne bolesti, često je teško predvideti tok bolesti jer je svako različit. Dobra ideja je da planiramo unapred i istražimo sa kakvim se teškoćama komunikacije možemo susresti a takođe možemo ispitati i ostale mogućnosti poput asistivne komunikacije ili tehnologije.

 

Govorne teškoće

Dizartrija je jedan od najčešćih karakteristika mnogih progresivnih oboljenja. Imajući svest o određenim strategijama osoba može produžiti sposobnost da je okruženje razume. Vodeći računa o kontroli disanja (da se postigne jačina), korišćenjem kraćih rečenica i naglašavanjem ključnih reči može se napraviti razlika u razumljivosti. Upotreba jednostavnih komunikacijskih pomagala takođe pruža slušaocu signale koji poboljšavaju razumljivost. Kvalifikovani logoped može vam pomoći da razvijete strategije i da vam pruži savet po pitanju asistivne komunikacije da biste olakšali teškoće sa govorom koje se javljaju usled dizartrije i disfonije.

 

Jezičke teškoće

Afaziju i jezičke teškoće je često teže prihvatiti i primeniti efikasne strategije. Za neke osobe razumevanje jezika i iskazivanje potreba može ostati trajan problem. Kod onih sa demencijom teškoće će biti progresivne. Kada osoba ima ovako ozbiljne teškoće važno je usmeriti se na okruženje totalne komunikacije. To podrazumeva korišćenje svih mogućih sredstava kojima se pomaže razumevanje i izražavanje. Takođe, to znači da ljudi iz okruženja osobe sa neurološkim oboljenjem moraju biti mnogo svesniji svoje sopstvene komunikacije.

 

Teškoće sa čitanjem i pisanjem

Disleksija i disgrafija su takođe teškoće koje mogu proizaći iz neuroloških problema. Ovi problemi se mogu javiti zbog teškoća sa jezikom ili zbog fizičkih problema koji otežavaju čitanje i pisanje zbog snižene motorne kontrole ili teškoća sa vidom. Upotreba asistivnih uređaja, softvera i nekih jednostavnih strategija može olakšati i produžiti sposobnost da efikasno čitamo i pišemo.

 

Kognitivno funkcionisanje

Teškoće sa pamćenjem, planiranjem i pažnjom mogu biti simptomi progresivnog neurološkog oboljenja. Postoji mnogo jednostavnih strategija koje mogu biti primenjene da bi se svakodnevni zadaci učinili lakšim za izvođenje.

  • Uđite u rutinu tako da vam stvari pređu u naviku.
  • koristite dnevnik, kalendar i spiskove i steknite naviku da ih proveravate nekoliko puta dnevno. Zapisujte sve što je potrebno da zapamtite.
  • Sastavite liste i onda štiklirajte stvari kada ih uradite. Stavite dnevnik na neko vidljivo mesto, tako da biste ga videli.
  • Imajte sisteme za sve – napravite sistem za popunjavanje papirologije, koristite kalendare, liste, lepljive papiriće, oglasne table, podesite alarm na mobilnom kao podsetnik.
  • Uvek stavljajte stvari na isto mesto – dnevnik, ključeve itd.
  • Napravite kućnu tablu na kojoj ćete kačiti podsetnike, račune, ključeve itd.
  • Odvojte vreme svaki dan za planiranje
  • Koristite tajmere i diktafone kao podsetnike
  • Koristite čekliste korak po korak
  • Nemojte da pokušavate nešto da uradite ili raspravljate o važnim pitanjima kada se osećate umorno
  • Napravite kućno okruženje bez ometajućih faktora i buke