Procena sluha

Postoji nekoliko različitih tipova testova za procenu stanja sluha. Različiti testovi su usmereni na različite aspekte mehanizma slušanja.

Testovi za ispitivanje sluha mogu se podeliti u dve grupe – skrining i dijagnostički. Kao što nazivi ukazuju, skrining testovi identifikuju da li problem uopšte postoji dok dijagnostički testovi utvrđuju kakav je problem je u pitanju. Merenje auditorne funkcije može se raditi subjektivno (osoba svojim ponašanjem daje odgovore na auditorne stimuluse koje joj daje tester) ili objektivno (tako što tester meri fiziološke odgovore na auditorne stimuluse).

 

Najuobičajeniji subjektivni test za proveru sluha je tonska audiometrija koja meri vazdušnu i koštanu provodljivost zvuka. Rezultati se upisuju u grafikon i tako dobijeni audiogram je pokazatelj sposobnosti slušanja na svakom uvu ponaosob. Često, uvo bolje radi na prikupljanju nekih frekvencija nego drugih.

Takođe postoje specifični testovi za srednje uvo i testovi za unutrašnje uvo i slušni put. Možda će biti potrebno uraditi nekoliko testova da bi se tačno utvrdio pravi uzrok oštećenja sluha.

 

Testiranje srednjeg uva

Timpanometrija ili merenje akustičkog refleksa su procedure kojima se meri funkcija srednjeg uva. Timpanometrija meri fidbek od zvukova koji se puštaju u uvo a merenje refleksa je usmereno na pokrete mišića srednjeg uva kao odgovor na zvuk.

 

Senzori neuralno testiranje

Postoji nekoliko objektivnih merenja za testiranje senzori neuralnog oštećenja sluha:

  • BERA meri odgovor duž slušnog puta do moždanog stabla očitavajući mere sa elektroda na glavi
  • ASSR Auditory Steady State Response je relativno novi test i često se radi zajedno sa BERA-om. Ovaj test takođe meri odgovor mozga na zvuk
  • Evocirane Otoakustičke Emisije su merenje zvučne energije niskog intenziteta koju generiše kohlea kada reaguje na zvuk. Ovo se meri tako što se zvuk pošalje u uvo i stavlja se mikrofon u slušni kanal da se izmeri kohlearni odgovor

 

Slušni aparati

Nakon konsultacija i procene sluha od strane audiologa, ukoliko proceni da bi bilo od koristi, on vam može predložiti uvođenje nekog oblika slušne amplifikacije.  Audiolog treba da ohrabri osobu, opisujući koristi od slušnih aparata i preporučujući spektar aparata koji je u ponudi. Bilo bi dobro usmeriti se na to šta osoba želi od slušnog pomagala (npr. da čuje razgovore na sastancima na poslu ili da lakše razgovara sa supružnikom itd). Sagledavanje potencijalne koristi od slušnog aparata može osobu ohrabriti da se upusti u njegovo isprobavanje. To takođe može pomoći i da se smanji negativna socijalna percepcija koju neki ljudi imaju po pitanju nošenja slušnog aparata.

 

Nakon probanja slušnog aparata audiolog treba da obezbedi nekoliko susreta orijentacije. Ti susreti će biti usmereni ne samo na uputstva za održavanje aparata, već i na podešavanje pojačanja, razgovor o načinu korišćenja aparata u različitim okruženjima i strategijama komunikacije.

hearing aid types(1)

 

Finansiranje slušnih aparata

 

Zdravstveno osiguranje može delimično i potpuno pokriti troškove nabavke slušnih aparata, u zavisnosti od vrste aparata koja vam je potrebna. Kod nekih aparata ćete vi morati da doplaćujete troškove nabavke a kod nekih će biti dovoljan fond koji obezbeđuje zdravstveno ili socijalno osiguranje.

 

Stigma slušnih aparata

 

Za neke ljude postoji stigma kada je u pitanju nošenje slušnih aparata a to je verovatno još pogoršano time što su se osobe koje ih nose ismejavale u TV i filmskim komedijama. Ipak, za mnoge ljude, uređaji za slušanje su deo svakodnevnog života. Neki ljudi ne vole da nose slušne aparate zato što su kozmetički ružni. Za njih je svakako dobra vest da su novi digitalni slušni aparati vrlo mali i teško uočljivi i da pristaju tačno u ušni kanal. Neki novi digitalni slušni aparati su takođe napravljeni tako da imaju filter koji odstranjuje pozadinsku buku i pojačava frekvencije na kojima se prostiru govorni zvukovi.

 

Sistem induktivne petlje

Sistem induktivne petlje može se upotrebljavati u konferencijskim salama, crkvama, salama za sastanke, učionicama itd. U suštini to je kabl koji se postavi oko prostorije ili zgrade i generiše magnetno polje koje slušni aparat registruje. Petlja olakšava slušaocu (putem slušnog aparata) da jasnije čuje događaje u većem, prometnijem okruženju. Petlja takođe eliminiše nešto pozadinske buke koja može biti ometajuća za korisnike slušnih aparata.

 

Ostala oprema koja se može koristiti kod oštećenja sluha

Postoji oprema koja se može koristiti da osobama sa slušnim oštećenjem pomogne u svakodnevnom životu:

  • Zvona sa blinkajućim svetlosnim signalom
  • TV pomagala (FM sistem)
  • Telefoni sa tekstom
  • Blinkajući budilnik
  • Vibrirajući budilnik
  • Pojačivač telefona

 

Oštećenje sluha može biti veoma neprijatno i biti nepobitna životna činjenica za mnoge od nas. Ipak, napretkom novih tehnologija možemo smanjiti uticaj ovog oštećenja i još uvek voditi aktivne živote i nastaviti sa svim stvarima u kojima stvarno uživamo.

 

Kohlearni implanti

Neke odrasle osobe dobijaju kohlearne implante. Ta pomagala ne pojačavaju zvuk već šalju impulse direktno u kohleu i stimulišu slušni nerv koji šalje signal do mozga. Oni su najfunkcionalniji kod odraslih koji su prethodno imali nešto očuvanog sluha a potom ga izgubili. Implanti obično nisu alternativa normalnim slušnim aparatima za nekoga ko ima presbiakuziju. Pacijenti sa kohlearnim implantom najčešće imaju tešku gluvoću i prolaze kroz kompleksnu i skupu operaciju. Za neke osobe oni su napravili ogromnu razliku. Implanti omogućavaju slušaocu da razlikuje mnogo različitih zvukova a posebno su dobri za prihvatanje govornih frekvencija.