Tretman, strategije i intervencija da se olakša komunikacija ljudima sa autizmom može imati više oblika. Ljudi autističnog spektra pokazuju mnogo različitih karakteristika tako de ne postoji pristup koji odgovara svima. Ipak, postoji nekoliko pristupa koji obično funkcionišu kod mnogih osoba sa autizmom i određen broj različitih strategija tretmana za poboljšanje komunikacije:

Učenje uz vizuelnu podršku – korišćenje vizuelne podrške je strategija koja obično dobro funkcioniše za osobe sa autizmom. Vizuelna podrška može pomoći osobama da razumeju i uče. Mnoga deca sa autizmom koriste vizuelni raspored u učionici u školi ili vizuelni sled da objasne redosled događaja. Drugi reaguju dobro na socijalne priče. To su priče u rečima i/ili slikama koje mogu objašnjavati zašto radimo neke stvari, kako treba reagovati u određenim situacijama ili zašto će nešto biti drugačije ili se promeniti. Socijalne priče su često dobar način da se dete upozori da će doći do promene u rutini i da se pomogne da se izbegne uznemirenost ili neprikladno ponašanje.

Sistemi komunikacije – većina osoba sa autizmom će komunicirati ukoliko ima pristup odgovarajućim sistemima i prilikama. Jedan od najuobičajenijih sistema komunikacije je sistem komunikacije putem razmene slika ( PECS) koji je često odličan način da potaknemo decu iz spektra da iniciraju i traže. Ovaj sistem mogu koristiti i verbalne i neverbalne osobe a postoje i brojne druge vizuelne strategije u okviru programa koje mogu olakšati razumevanje, komunikaciju i ponašanje.

Ponašanje – osobe sa autizmom nisu prirodno problematičnog ponašanja, obično postoje okidači za njihova ponašanja. Pokušajte da vidite stvari iz perspektive osobe sa autiznom. Oni su često jako pod stresom od osoba koje ulaze u njihov prostor, terajući ih da rade stvari koje oni ne žele ili uznemiravajući njihovu rutinu. Postoji niz bihejvioralnih programa koji su dostupni i koji se fokusiraju na autizam i komunikaciju. Jedan vid intervencije za koji se pokazalo da dobro funkcioniše kod osoba sa autizmom je primenjena analiza ponašanja (ABA). Veštine se uče tako što se zadaci razbijaju na male korake koji se onda postepeno savlađuju. Podsticanje, oblikovanje i nagrađivanje se koriste da bi motivisali osobu da završi korake.  ABA može biti deo sveobuhvatnog programa ili se koristiti da se pokušaju naučiti pojedini zadaci.

Asistivna komunikacija – neki ljudi su otkrili da upotreba uređaja i/ili tehnologije asistivne komunikacije pomaže u komuniciranju. Ovo može pokriti sve, od referentnih predmeta do hi-tech komunikacijskih mašina.

Trening socijalnih veština, pojedinačni i grupni – ove grupe obično bolje rade sa visoko funkcionalnim osobama sa autizmom. Često se koriste igre uloga ili ponovno odglumljivanje situacija da bi se pomoglo da se osobe nauče socijalnim veštinama i prikladnim odgovorima i reakcijama.

Govorno jezička terapija – većina osoba sa autizmom ima neki oblik kašnjenja u komunikaciji. Logoped će raditi na kašnjenju u govoru, teškoćama sa opismenjavanjem, socijalnim veštinama, alternativnim vidovima komunikacije i obično će biti uključeni u bilo koje terapijske programe koji se primenjuju. Kontinuirana logopedska terapija je vitalni deo većine programa za podsticanje razvoja osoba sa autizmom.

Okupaciona terapija – okupacioni terapeuti pomažu osobama da razviju veštine svakodnevnog življenja i veštine brige o sebi. Okupacioni terapeuti će takođe biti deo određenih terapijskih pristupa kao što je senzorna integracija.

Postoji mnogo strategija, aktivnosti, sredstava i ideja za pomoć osobama sa autizmom. Pokušajte da se ne zakačite za jedan vid tretmana ili terapije, ili da verujete u čudotvorne lekove. Često je dobro koristiti različite programe ili tretmane i pronaći delove koje najbolje odgovaraju osobi da bi se radilo na njihovom specifičnom problemu u komunikaciji. Postoje mnoge stvari koje se mogu uraditi da bi se poboljšala komunikacija jedne osobe i njeno blagostanje. Za mnogu decu sa autizmom, dobra i rana intervencija znači da oni mogu postići dobre rezultate u školi i nastaviti da vode samostalne i aktivne živote i da se zaposle kada postanu odrasli.