Asistivna tehnologija je opšti termin koji uključuje asistivne, adaptivne i rehabilitativne uređaje usmerene na olakšavanje komunikacije (često je zovu alternativna i augmentativna komunikacija ili AAC). Moderne, nove elektronske mašine (hi-tech) su postale način na koji mnoge osobe komuniciraju. Napretkom kompjuterske tehnologije novi hi-tech uređaji postaju sve mani i pametniji. Putem upotrebe skeniranja i prekidača mnoge osobe sada imaju pristup alatima koji im omogućavaju da komuniciraju i prilagođavaju svoje okruženje. Mnoge mašine danas uključuju kontrole okruženja, tako da uporedo sa tim što može da otkuca i proizvede izgovorenu poruku, osoba može da upali svetlo ili promeni glasnoću TV-a. Uobičajena svakodnevna tehnologija ima nenamerni sekundarni pozitivni uticaj za neke ljude sa teškoćama komunikacije. Npr, sms poruke na mobilnim telefonima nisu izmišljene da bi pomogle slušno oštećenim osobama, ali su im pružile brz i lak način da komuniciraju.

Asistivni uređaji ne moraju da budu skupi ili elektronski, mogu biti i lo-tech (slikovne kartice npr.), a često se dešava da je jednostavnija, lo-tech opcija, bolja i funkcionalnija, zavisno od potreba klijenata i njihovih poremećaja. Koji god asistivni uređaj da se koristi, krajnji cilj je da se olakša komunikacija i samostalnost.

Hi tech uređaji za komunikaciju
Hi-tech se uopšteno odnosi na elektronske uređaje. To je skuplja opcija i to mogu biti veoma inteligentne mašine sa glasovnim autputom. Uređaji variraju od uređaja koji zahtevaju da otkucate poruku koju on potom izgovara, jednostavnih uređaja sa nekoliko prethodno nasnimljenih poruka do mašina koje sadrže kompjuterski softver i nude hiljade reči i fraza, slika, previđanje reči, pristup internetu, kontrole okruženja i mp3 plejer.

Lo-tech uređaji za komunikaciju
Lo-tech opcije kao što su komunikacijske knjige sa slikama, azbučne table i E-TRAN okviri mogu, za mnoge klijente sa poremećajem komunikacije, takođe funkcionisati dobro ako ne i bolje nego hi-tech uređaji. Na primer, može biti mnogo lakše za osobu da pokaže sliku u knjizi nego da skenira kroz nekoliko stranica na kompjuterskom ekranu da bi rekao istu stvar. Neki ljudi se previše fiksiraju na hi-tech opcije čaki i kada bi lo-tech opcija bila prikladnija. Lo-tech opcije mogu takođe biti kratkotrajno rešenje dok osoba čeka hi-tech uređaj.

Pristup uređajima za komunikaciju
U prošlosti je pristup opcijama komunikacije često bio barijera. Danas tehnologija pronalazi načine da gotovo svakome omogući pristup nekoj vrsti komunikacije. Mašine se sada kače na invalidska kolica i pristupa im se putem prekidača ili skeniranja okom. Prekidači su dostupni u mnogo oblika da bi omogućili različite načine pristupa. Prekidači se mogu pritiskati, obarati i aktivirati duvanjem a neki se sad mogu aktivirati malim pokretima kao što su treptaji oka.
Najsavremenija tehnologija za olakšavanje pristupa tehnologiji je skeniranje okom pri čemu pokreti oka kontrolišu radnje kompjuterskog softvera.

Isprobavanje i pronalaženje “najpogodnijeg” uređaja za komunikaciju
Kada tražimo uređaj za asistivnu komunikaciju od ključne važnosti je da detaljno isprobate nekoliko različitih opcija da biste zaista pronašli onu koja vam “pasuje”. Naj hi-tech, najskuplja opcija nije uvek i najbolja. Treba uzeti u obzir mnogo varijabli uključujući prenosivost, funkcionalnost i brzinu upotrebe. Često se osobe i njihov tim privuku hi-tech opcijama. Prikladno kvalifikovan logoped može vam pomoći da isprobate ogovarajuću opremu da biste videli koja vam opcija najbolje ogovara.