Ovo je nastavak govorno jezičkih dostignuća koji posmatra razvoj od uzrasta 36-48 meseci (između 3 i 4 godine)

Da bismo učinili ove informacije lakšim za čitanje stvorili smo zamišljeno dete po imenu Srećko. On je imao sreće, imao je detinjstvo bez neke ozbiljne bolesti ili povrede. Srećko je imao aktivne roditelje koji su se igrali sa njim i pružali mu velike količine usmerene pažnje.

Brzina kojom deca dostižu ova razvojna dostignuća može varirati u zavisnosti od deteta. Neka deca će razviti određene govorno jezičke veštine brže od drugih, dok će druga biti sporija u razvoju određenih veština i dostizanju razvojnih dostignuća u poređenju sa vršnjacima, čak i kada ne postoji nikakav problem koji bi to izazivao. Ove informacije su samo generalne smernice i mnogi eksperti značajno variraju u tome šta su, po njihovom mišljenju, normalne faze razvoja.

Govor i svest o zvukovima (auditorna svest)

36-48 meseci

Tokom ovog perioda Srećkov repertoar glasova zaista počinje da se kompletira i on većinu suglasnika izgovara tačno. Sada može da koristi reči sa mnogo različitih glasova n m p b d t v k g h j l f s z c sa većinom ostalih glasova i klastera koji se razvijaju ove godine –l lj r š č   sp st sk sl sm sn gl bl fl pl tr gr br cr kr  itd). Srećko sada upotrebljava oko 1000 reči i njegov govor je 90% razumljiv. Njegov govor sada uključuje reči sa konsonantima na kraju reči (npr. „sat“ „mrak“), ali može još uvek ponekad brisati slab  slog npr. „votinja“ za „životinja“. U govoru će se javljati povremena ponavljanja ili oklevanja kao u „ma-ma-ma-mama“ i ovo je česta pojava među decom ovog uzrasta. Srećkovi roditelji  će u početku biti zabrinuti pitajući se da li on to počinje da muca, ali smiriće se kada čuju da mnoga deca iskuse period disfluentnosti  tj netečnosti u govoru. To se najčešće dešava stoga što jezički zahtevi prevazilaze sposobnosti produkcije jer deca žele da govore više i brže nego što to njihov govorni aparat može da izvede. Većina dece prevaziđe period netečnog govora i najbolje je samo pratiti šta se dešava i ne praviti famu oko toga, već uvek držite na umu da treba obezbediti detetu dosta vremena da govori. Sačekajte strpljivo dok ne završi svoj iskaz, i nemojte ga prekidati, ma koliko dugo to trajalo. Srećkove veštine slušanja se takođe poboljšavaju i on bi trebalo da može da sluša i održi pažnju na priči koja traje 15 minuta. Njegova auditorna memorija takođe raste i on sada može da memoriše i do 4 stavke.

Ekspresivni jezik i semantika (sadržaj):

36-48 meseci

Srećko sada sa lakoćom upotrebljava rečenice od 4-5 reči i koristi reči koje se odnose na opservacije, ideje i odnose. Njegov rečnik se širi na 900 reči do uzrasta od 4 godine i on vodi razgovore koristeći mnoge pravilne gramatičke strukture (množine, prisvojne reči, zamenice, predloge, prideve i priloge). Srećko počinje da koristi „Kad“ i „kako“ u pitanjima, kao i „onda“ i „zato“. On je sada sposoban da preciznije opiše stvari i može vam reći za šta se određeni predmeti koriste. Srećko takođe može da odgovori na jednostavna problemska pitanja.

Društvena upotreba jezika (upotreba i pragmatika)

36-48 meseci

Srećko sada može da bude u centru pažnje i uživa da priča bez izbegavanja i stida, jer njegovo samopouzdanje raste. On upotrebljava jezik kao kompleksnu alatku: inicira, naizmenično učestvuje u konverzaciji i drži se teme razgovora, ali se takođe lako prilagođava kada dođe do promene teme razgovora. Srećko upotrebljava jezik i u mnogo različitih svrha – pregovaranje, ubeđivanje, dobijanje informacija, izražavanje potreba itd. On takođe počinje da razumeva osećanja i potrebe drugih ljudi (empatija) i može na njih prikladno da odreaguje. Njegove veštine igre se takođe razvijaju, on uživa u igri uloga. Srećko je trenutno u periodu razvoja igre koju nazivamo simbolička igra i može stvoriti svet od pretvaranja i kobajagi igre. Tokom ovog perioda deca više počinju da koriste maštu i počinju da identifikuju jedan predmet kao drugi npr. četka postaje brod. Ova igra se kasnije razvija u imitaciju i razrađene sekvence u kojima dete može uzeti ulogu doktora ili učitelja. Dete počinje da biva manje usmereno na sebe i počinje da postaje svesnije onoga što je izvan njega i oko njega. Do urasta od četiri  godine dete počinje da pokazuje interesovanje za igre sa pravilima i preći će sa paralelne igre na igru koja uključuje više socijalne interakcije. Ova pravila su veoma zasnovana na senzomotornim aspektima igre koja pruža strukturu i ponavljanje.

Receptivni jezik (razumevanje, poimanje i spoznavanje) i saznavanje

36-48 meseci

Srećkovo ovo razumevanje je sada na nivou 3-4 reči, on može obrađivati kompleksne rečenične strukture i razume 1500-2000 reči. Kako se približava četvrtoj godini može pratiti nalog iz tri dela, može pratiti rečenicu od 6 reči i može prepričati kratku priču. Srećko sada izvodi zaključke i može da razume posledice svojih postupaka i postupaka drugih ljudi. Njegovo razumevanje koncepata i kako to njegov svet funkcioniše postaje razvijenije. Tokom njegove 4-te godine života on će naučiti da razume mnoge apstraktne koncepte:

  • Koncepte kao što su kvalitet/tekstura/kvantitet/isti/različit
  • Predloge – pored
  • Poređenje – ja sam viši od tebe
  • Razume: „izbaci šta ne pripada“
  • Koncepte -jedan, mnogo, veliki, mali, isti, drugačiji, prazan, pun, čist, prljav itd.
  • Koncepte vremena kao što su dan i noć.
  • Razume razliku u prošlost/sadašnjost/budućnost
  • Odgovara na pitanja „šta nedostaje?“ i prepoznaje predmete koji nedostaju iz scene
  • Razume dan/jutro/popodne/noć
  • Pravi poređenja po brzini i težini
  • Pokušava da odgovori na problemska pitanja – „šta ako…“

Srećko sada može da napravi redosled trodelne priče u slikama, ostaće na jednoj aktivnosti osam ili devet minuta i njegova koncentracija i pažnja su se razvile tako da može da sedi i sluša 15 minutnu priču.

Morfologija i sintaksa (struktura)

36-48 meseci

Srećkovo razumevanje komleksnijeg jezika brzo raste i još uvek je ispred njegovog ekspresivnog jezika. On prati predloške fraze kao što su „stavi kocku ispod auta“ i prati dvostepene naloge  npr. „stavi lutku u krevet“. On razume i koristi množine npr. „kocke“, „lavovi“, zamenice npr. „ ja, me, ti, on, ona, ono, njoj, njemu“ i prisvojne npr. „njeno“. U stvari, Srećko vodi konverzaciju koristeći mnogo tačnih gramatičkih struktura (množine, prisvojne, zamenice, predlozi, pridevi, prilozi). Dužina Srećkove rečenice raste (prosečno rečenice od tri do pet reči) i on može da prepriča priču ili objasni ideju nekome, koristeći se pri tom kratkim rečenicama. On nastavlja da postavlja mnogo pitanja (npr. „Šta + radi?“, “Gde?“, “Ko?“, “Kada?“, “Koliko?“, “Kako?“) i koristi „zato što“ i „onda“ da bi povezao dve rečenice.

Kako se približava četvrtom rođendanu Srećko upotrebljava:

  • Zamenice – njen/njegov/ njihov
  • Prošlo vreme
  • Prisvojne reči – mamina tašna
  • Pravilnu i nepravilnu množinu
  • Negacije i neke modalne glagole

Veštine fine i grube motorike

36-48 meseci

Kako Srećko ulazi u svoju četvrtu godinu, raste mu pouzdanje i repertoar onoga što može da uradi sa svojim telom. Dobar je u penjanju na merdevine i drveće i pokušava da se penje na i preko mnogih stvari. Njegova ravnoteža se takođe poboljšava i Srećko može da stoji na jednoj nozi pet sekundi i skakuće na istoj nozi. Počinju da ga zanimaju lopte, iako još uvek ne razume pravila ni jednog sporta, on baca i hvata loptu i pravi dobre pokušaje šutiranja  fudbala. Njegove veštine fine motorike se takođe razvijaju, može da nacrta jednostavne predmete, telo sa glavom, trupom, nogama, rukama i prstima. Srećko može da niže perle i da zakopča košulju, ali još uvek ima teškoće sa vezivanjem pertli. On pere i briše ruke pre jela.