Deca sa receptivnim jezičkim poremećajem imaju teškoća sa razumevanjem jezika, shvatanjem reči, rečeničnih struktura ili koncepata. Ponekad u ovakvom slučaju ekspresivni jezik može odavati utisak da dete funkcioniše u skladu sa uzrastom, ali njegovo razumevanje može biti kompromitovano (ugroženo). Dete sa receptivnim jezičkim poremećajem ili kašnjenjem može delovati kao da razume zbog toga što hvata ključne reči u rečenicama i prati neverbalne znakove kao što su pokazivanje ili usmeravanje pogleda govornika. Ukoliko ste zabrinuti da vaše dete ima jezički problem ili da ima teškoće u razumevanju jezika, počnite tako što ćete mu proveriti sluh. Takođe i sami možete isprobati nekoliko testova – dajte im jednostavna uputstva koja su van konteksta nao npr. “Hajde da obučemo cipele i jaknu” kada nije vreme da se krene iz kuće (upamtite da ne smete da date neki neverbalni znak kao što su pokazivanje ili pogled u odgovarajućem pravcu). Jednostavni testovi poput ovog nisu savršeni ali vam mogu pomoći da procenite da li dete može da razume vaše reči. Ukoliko ste zabrinuti u pogledu razvoja razumevanja govora kod vašeg deteta posetite logopeda radi procene kao i da biste razmotrili mogućnost govorno jezičke terapije.

Postoje stvari koje roditelji mogu uraditi da pomognu svojoj deci. Pričajte o stvarima dok ih radite tako da dete nauči da povezuje reči sa radnjama. Igrajte se sa svojim detetom! Igra pomaže razvoju govorno jezičkih veština. Dok se igrate, prepustite detetu da vodi i nadograđujte se na njihove reči i rečenice, ali nemojte da dominirate igrom niti da tražite od deteta da sve vreme imenuje stvari. Dete treba da se oseća kao da nije pod pritiskom da proizvodi govor. Izbegavajte kompleksne koncepte i koristite više vizuelnih primera kao što je slikovni raspored. Držite svoj jezik jednostavnim, rečenice kratkim i jasnim, naglašavajući ključne reči i pokazujući detetu šta da radi dok ih izgovarate.

Dostignuća  u receptivnom jezičkom razvoju

Kao i kod ekspresivnog jezika razvoj dečijih veština komunikacije može izuzetno varirati od deteta do deteta. Neka će deca razviti određene veštine brže od drugih, a neka će biti sporija u razvoju određenih veština i dostizanju određenih razvojnih dostignuća u poređenju sa vršnjacima, čak i kada ne postoji nikakav problem koji bi to izazivao. Ove informacije su samo generalne smernice i mnogi eksperti  značajno variraju u tome šta su, po njihovom mišljenju, normalne faze razvoja. Videćete da se mnoge veštine pomenute u narednom sadržaju ponavljaju kroz više uzrasnih grupa, obzirom da su sva deca različita i nekima treba duže da razviju određene sposobnosti. Stoga koristite ovu tabelu kao jako uopštenu smernicu a ne kao nešto u šta se treba previše udubljivati. Takođe, mogu postojati određene razlike između dečaka i devojčica i vremena kada oni usvajaju određene veštine.

Da bismo učinili ove informacije lakšim za čitanje stvorili smo zamišljeno dete dete po imenu Srećko. Srećko je imao sreće, imao je detinjstvo bez neke ozbiljne bolesti ili povrede i imao je proaktivne roditelje koji su se igrali sa njim i pružali velike količine usmerene pažnje (1:1).

 

Uzrast 0-12 meseci – Receptivni jezik (razumevanje, poimanje, spoznavanje) i saznavanje

Rođenje-3 meseca – Reagovanje. Na ovom uzrastu Srećko ne razume šta mu se govori ali će početi da reaguje na lice poznate osobe umirivanjem ili osmehom.

4-6 meseci – Shvatanje zvukova. U ovoj fazi, Srećko počinje da uviđa smisao u svetu oko sebe i počinje da lokalizuje izvor zvuka, reaguje na sopstveno ime, pravi razliku između glasa poznate i nepoznate osobe i između ljutih i prijateljskih tonova. On takođe počinje da istražuje, dosežući objekte i prinoseći ih ustima.

7-9 meseci – Razumevanje. Srećko počinje da odgovara drugima i komunicira gestovima ruku i vokalizacijama. Takođe, možemo videti početke razumevanja uzročno posledičnih odnosa. I kako se oni razvijaju  on će ponavljati iste radnje uviđajući da ima kontroliu nad događanjima. Srećko može postati sposoban da prepozna nekoliko reči pokazujući predmete kad su imenovani i može da vadi predmete iz kutije. Aktivnost može biti prekinuta kada čuje reči „no-no“ ili kada ga neko pozove imenom. Takođe počinje da prepoznaje imena poznatih osoba.

9-12 meseci – Razumevanje i interakcija (uzajamnost). Srečko sada postaje interaktivniji komunikacijski partner, daje predmete, upire prstom i pokazuje. Njegovo razumevanje svakodnevnih reči raste, on ima svest o poznatim ljudima i situacijama i razume fraze u kontekstu npr. „tri, četiri, sad!“ Srečko takođe sve više i više istražuje i sada može da premešta predmete iz jedne u drugu ruku i ponekad da drži predmet u jednoj ruci a drugom podigne drugi predmet. Njegova sposobnost da prati jednostavne naloge raste (npr. „spusti to dole“, „prestani“) iako će pri tom verovatnije razumeti vizuelne i intonacione znakove koji će mu pomoći da razume ove naloge.

Receptivni jezik (razumevanje, poimanje, spoznavanje) i saznavanje

12-18 meseci

Receptivni jezik je sada razvijeniji od ekspresivnog jezika, tako da Srećko može da razume više reči nego što može da proizvede, učeći novu reč svake nedelje. Sa 18 meseci neke bebe mogu da razumeju do 50 reči i da prepoznaju mnoge zvukove iz okoline. Srećko takođe prepoznaje mnoge predmete i zna za šta se oni koriste npr. kašika za mešanje ili jedenje. Srećko će početi da bude sposoban da sparuje identične predmete. Srećko će tražiti predmete uklonjene iz njegovog vidika, znajući da kada predmet nije na vidiku ne znači da je prestao da postoji (početak razumevanja stalnosti objekata). Naučio je da su neki događaji predvidivi i da neka radnja izaziva odgovor npr. pritiskanje prekidača će upaliti/ugasiti svetlo. Naučiće nazive delova svog tela i moći će da ih pokaže na zahtev a njegova sposobnost da prepozna svakodnevne fraze raste (posebno kada su praćene gestovima), često uspeva da uhvati ključne reči u sredini rečenice.

Receptivni jezik (razumevanje, poimanje, spoznavanje) i saznavanje

18-24 meseca

Do ovog uzrasta Srećko razume mnoge pojedinačne reči i nekoliko kombinacija od dve reči. Njegov rečnik razumevanja je daleko bogatiji od njegovog rečnika izražavanja i on verovatno razume 250-300 reči. Takođe, počinje da razume neka pitanja (šta/gde/ko) i može da pokaže glavne delove tela, delove odeće, igračke i hranu kada ga pitamo i razlikuje pesme. Srećko počinje da razumeva lične zamenice (ja, moje, ti) i počinje da razumeva da se stvari mogu razvrstavati u kategorije (životinje, hrana itd.) Njegovo razumevanje i upotreba predmeta postaju prikladniji, sa razvojem sposobnosti da upotrebljava jednostavne svakodnevne predmete na prikladan način npr. zakucava drvenim čekićem. Srećko imitira neka ponašanja odraslih, igra jednostavne igre i pokazuje objekte na slikama. Stalnost objekta je sada lepo demonstrirana i Srećko je u stanju da pronađe poznate predmete kada nisu na vidiku. Srećkovo razumevanje uzroka i posledice se dalje razvija, što čini neke igračke zanimljivijim.

Receptivni jezik (razumevanje, poimanje,  spoznavanje) i saznavanje

24-30 meseca

Uporedo sa razvojem izražavanja jezika Srećkovo razumevanje jezika raste velikom brzinom. On prati  uputstva od dva koraka sa lakoćom i razume rečenice koje sadrže jednostavne predloge – u/na/ispod, kao i različite veličine (veliko/malo). Njegovo razumevanje zamenica takođe raste i pravi razliku imeđu on/ona/oni/mi. Srećko verovatno sada razume značenje između 500-900 reči, što je daleko više od broja reči koje on koristi u svom govoru. Srećko razvija i druge veštine: može da sparuje iste slike i oblike i razume koncept broja jedan i dva. Srećko je sada dobrano svestan uzroka i posledice i zna da pritiskanje dugmića i vučenje uzica izaziva da se stvari dogode.

Receptivni jezik (razumevanje, poimanje,  spoznavanje) i saznavanje

30-36 meseci

Srećko razume naloge na nivou iskaza od 3 reči i jezik sa više složenosti. On takođe može da prepozna predmete po upotrebi npr. „Iz čega pijemo? Gde spavamo? Na čemu sedimo?“  Razume koncept „jedan“ i „još jedan“ i sparuje boje i oblike sa slikama. Kako se razvija Srećkovo znanje koncepata, on uči kako da razvrstava, sekvencionira (slaže slagalice od 3 povezana dela), kategoriše i pokušava jednostavno brojanje. Srećkova svest o vremenu se takođe razvija i on razume danas, juče, sutra.

Receptivni jezik (razumevanje, poimanje i spoznavanje) i saznavanje

36-48 meseci

Srećkovo razumevanje je sada na nivou 3-4 reči, on može obrađivati kompleksne rečenične strukture i razume 1500-2000 reči. Kako se približava četvrtoj godini može pratiti nalog iz tri dela, može pratiti rečenicu od 6 reči i može prepričati kratku priču. Srećko sada izvodi zaključke i može da razume posledice svojih postupaka i postupaka drugih ljudi. Njegovo razumevanje koncepata i kako to njegov svet funkcioniše postaje razvijenije. Tokom njegove 4-te godine života on će naučiti da razume mnoge apstraktne koncepte:

  • Koncepte kao što su kvalitet/tekstura/kvantitet/isti/različit
  • Predloge – pored
  • Poređenje – ja sam viši od tebe
  • Razume: „izbaci šta ne pripada“
  • Koncepte -jedan, mnogo, veliki, mali, isti, drugačiji, prazan, pun, čist, prljav itd.
  • Koncepte vremena kao što su dan i noć.
  • Razume razliku u prošlost/sadašnjost/budućnost
  • Odgovara na pitanja „šta nedostaje?“ i prepoznaje predmete koji nedostaju iz scene
  • Razume dan/jutro/popodne/noć
  • Pravi poređenja po brzini i težini
  • Pokušava da odgovori na problemska pitanja – „šta ako…“

Srećko sada može da napravi redosled trodelne priče u slikama, ostaće na jednoj aktivnosti osam ili devet minuta i njegova koncentracija i pažnja su se razvile tako da može da sedi i sluša 15 minutnu priču.

Receptivni jezik (razumevanje, poimanje, spoznavanje) i saznavanje

48-60 meseci

Srećko sada razume do 2000 reči. On takođe razvija još jednu važnu veštinu, metalingvističku svest što znači da može da misli i komentariše o onome što on ili drugi ljudi govore. Njegovo razumevanje i proces mišljenja nastavljaju da se razvijaju. Razumevanje je sada na takvom nivou da može da prati i obrađuje uputstva koja sadrže više od četiri reči koje su nosioci informacije ili rečenicu od 8 reči. Može pratiti trostepene naloge kada pomovi i objekti nisu prisutni. Njegove sposobnosti prepričavanja rastu i on može prepričati priču po sećanju koristeći pet rečenica. Srećko može držati poruku u glavi i preneti je drugoj osobi. On je učio da broji i može da broji predmete do četiri ili pet. Može da poređa tri i više slika po redosledu događaja i razume suprotne koncepte. Može imenovati osnovne boje na zahtev i prepoznaje krstove, trouglove, krugove i kvadrate i može da pravi poređenje po brzini i težini. Njegova mašta  sada uplovljava u njegov govor i on govori o zamišljenim uslovima govoreći „kobajagi“ ili „nadam se“. On može da se usmeri na jednu aktivnost jedanaest-dvanaest minuta i da pomaže u planiranju aktivnosti. Njegovo razumevanje vremenskih koncepata raste i on sada može pratiti jezik kao što je „rano ujutro“, „sledećeg meseca“, „sledeće godine“, „oko podne“, razliku između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti i dan, jutro, popodne, noć. Njegova svest o konceptima povezanim sa prostornim rasporedom npr „ispred“, „iz“ „daleko“ i „blizu“ takođe raste.

Receptivni jezik (razumevanje, poimanje, spoznavanje) i saznavanje

60-72 meseca

Srećko može da kaže kada je rođen, puno ime i adresu. Ostaje na jednoj aktivnosti 20 minuta i koristi veštine rešavanja problema i komplikovano rezonovanje da bi rešio zadatak. Srećko može stvarati logičke veze i rešavati probleme verbalno. On takođe, zahteva detaljna objašnjenja stvari, nekada do tačke da odrasli nije sposoban da mu odgovori. Njegova klasifikacija objekata je kompleksnija i on klasifikuje po obliku, boji, funkciji ili sastavu. Npr „jedemo viljuškom“, „viljuška je napravljena od metala“. On nastavlja da uči i razume nove koncepte kao što su „manje“ i „više“. Srećko opisuje ljude, mesta ili stvari koristeći atribute. Imenuje vreme dana povezano sa nekom aktivnošću, recituje dane u nedelji i koristi jednostavne novčane koncepte. Srećko koristi 2000 reči, ali razume 6000 i nastavlja da pita za značenje novih reči. On može da sluša i bude pažljiv duže vremenske periode, što je veština koja mu je potrebna sada u predškolskom. Srećko dobro poima realnost i razume razliku između stvarnosti i fantazije.

Receptivni jezik (razumevanje, poimanje, spoznavanje) i saznavanje

72+ meseca

Srećkovo razumevanje sveta oko njega raste, posebno zato što sada pohađa školu. On mora da sluša, obrađuje i uči, često bez ikakvog vizuelnog inputa. Ipak, njegova auditorna memorija i veštine obrade su takve da on nema teškoća u primanju i skladištenju novih informacija.